Rafael Leónidas Trujillo

Rafael Trujillo

Rafael Leonidas Truhiljo Molina' (šp. Rafael Leónidas Trujillo Molina, San Kristobal, 24. oktobar 1891. - Santo Domingo, 30. maj 1961.), predsednik i diktator Dominikanske Republike u razdoblju od 1930. do 1938. i 1942. do 1952.

Biografija

U periodu kada je Dominikanska Republika bila okupirana od strane SAD, Truhiljo se pridružio Dominikanskoj nacionalnoj gardi (osnovanoj od strane Amerikanaca), u kojoj je vrlo brzo napredovao. Po američkom napuštanju Dominikanske Republike, Truhiljo biva postavljen za šefa policije, da bi 1927. godine bio postavljen za Generala nacionalne garde. Na predsedničkim izborima 1930. godine odnosi pobedu nad Horasiom Vaskezom, nakon čega uspostavlja tajnu policiju, koja je mučila i ubijala sve njegove neistomišnjenike i političke suparnike. Veliku podršku dugo je dobijao od SAD, kao antikomunistički lider u Latinskoj Americi.

Truhiljo je bio poznat po svojoj megalomaniji. Odmah po dolasku na vlast promenio je ime glavnog grada iz Santo Domingo u Sijudad Truhiljo, sebe je nazivao „dobročiniteljem“ i od sebe stvorio kult zasnovan na teroru. Kontrolisao je veći deo ekonomije zemlje, oduzimajući eksproprijacijom imanja i građevinske objekte od svojih suparnika. 1937. godine naredio je masakr 20.000 Haićana koji su živeli i radili u graničnoj oblasti između Dominikanske Republike i Haitija. Uz pomoć dobro organizovane mreže doušnika uspeo je da spreči nekoliko pokušaja pobune protiv njega.

1938. godine navodeći primer sistema predsedničkih izbora u SAD (nemogućnost da jedna osoba bude izabrana više od dva predsednička mandata za redom), Truhiljo izjavljuje da svojom voljom a protiv volje svog naroda odbija da se kandiduje ponovo. Za novog predsednika postavljen je Hasinto Bienvenido Peinado, koji je tu funkciju obavljao samo formalno, dok je Truhiljo i dalje donosio sve odluke.

1942. Rafael Truhiljo vraća se na vlast i tu ostaje do 1952, kada vlast prepušta svom bratu Hektoru.

30. maja 1960. Rafael Leonidas Truhiljo ubijen je u Santo Domingu od strane grupe vojnih oficira i civila. Mnogi smatraju da je u pozadini ovog ubistva bila CIA, iako CIA u zvaničnom izveštaju navodi kako „nema aktivno učešće u ubistvu“ već samo „tihu vezu“ sa grupom koja je planirala i izvršila ubistvo.

Rafael Leónidas Trujillo na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Ličnosti Hladnog rata
Primarni sudionici: NATO   Varšavski pakt   Pokret nesvrstanih
Sjedinjene Američke Države Sjedinjene Države
Primarni vođe
Ostali
Sovjetski Savez Sovjetski Savez
Primarni vođe
Ostali
Evropa

Ujedinjeno Kraljevstvo Winston Churchill  Ujedinjeno Kraljevstvo Clement Attlee  Ujedinjeno Kraljevstvo Anthony Eden  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Macmillan  Ujedinjeno Kraljevstvo Harold Wilson  Ujedinjeno Kraljevstvo Margaret Thatcher  Francuska Charles de Gaulle  Francuska Georges Pompidou  Francuska François Mitterrand  Francuska Robert Schuman  Francuska Jean Monnet  Njemačka Konrad Adenauer  Njemačka Willy Brandt  Njemačka Helmut Kohl  Italija Alcide De Gasperi  Italija Aldo Moro  Italija Giovanni Leone  Italija Giulio Andreotti  Italija Sandro Pertini  Irska Éamon de Valera  Irska Seán MacBride  Francisco Franco  Portugal António de Oliveira Salazar  Švedska Dag Hammarskjöld  Švedska Olof Palme  Norveška Trygve Lie  Belgija Paul-Henri Spaak  Austrija Kurt Waldheim  Vatikan Ivan XXIII.  Vatikan Pavao VI.  Vatikan Ivan Pavao II.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Josip Broz Tito  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Vladimir Bakarić  Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Edvard Kardelj  Istočna Njemačka Walter Ulbricht  Istočna Njemačka Erich Honecker  Todor Živkov  Imre Nagy  János Kádár  Mátyás Rákosi  Miklós Németh  Nicolae Ceauşescu  Čehoslovačka Aleksandar Dubček  Čehoslovačka Gustáv Husák  Čehoslovačka Václav Havel  Enver Hoxha  Lech Wałęsa  Bolesław Bierut  Władysław Gomułka  Wojciech Jaruzelski

AzijaAfrikaAmerike

Kanada Lester B. Pearson  Kanada Pierre Trudeau  Kuba Fulgencio Batista  Kuba Fidel Castro  Kuba Che Guevara  Haiti François Duvalier  Haiti Jean-Claude Duvalier  Dominikanska Republika Rafael Trujillo  Trinidad i Tobago Ellis Clarke  Grenada Eric Gairy  Grenada Maurice Bishop  Kostarika José Figueres Ferrer  Kostarika Óscar Arias  Nikaragva Anastasio Somoza García  Nikaragva Anastasio Somoza Debayle  Nikaragva Daniel Ortega  Honduras Oswaldo López Arellano  Panama Omar Torrijos  Panama Manuel Noriega  Gvatemala Jacobo Arbenz Guzmán

Čile Salvador Allende  Čile Augusto Pinochet  Argentina Juan Perón  Argentina Arturo Illia  Argentina Isabel Perón  Argentina Jorge Rafael Videla  Brazil Getúlio Vargas  Brazil Juscelino Kubitschek  Brazil João Goulart  Brazil Humberto Castelo Branco  Brazil Ernesto Geisel  Venezuela Rómulo Betancourt  Bolivija Hernán Siles Zuazo  Bolivija Víctor Paz Estenssoro  Bolivija Alfredo Ovando Candía  Ekvador José María Velasco Ibarra  Ekvador Guillermo Rodríguez  Gvajana Arthur Chung  Kolumbija Gustavo Rojas Pinilla  Kolumbija Gabriel París Gordillo  Kolumbija Alfonso López Michelsen  Peru Manuel Prado y Ugarteche  Peru Fernando Belaúnde Terry  Peru Juan Velasco Alvarado  Peru Javier Pérez de Cuéllar  Paragvaj Alfredo Stroessner  Surinam Dési Bouterse  Urugvaj Jorge Pacheco Areco  Urugvaj Juan María Bordaberry  Urugvaj Julio María Sanguinetti

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 71420894
  • LCCN: n50051801
  • ISNI: 0000 0001 2321 013X
  • GND: 118761021
  • SELIBR: 387355
  • SUDOC: 029424437
  • BNF: cb12105463t (podaci)
  • NDL: 00621576
  • NKC: ola2006340145
  • BNE: XX1141557
  • CiNii: DA12566701