Științifico-fantasticul în Serbia

Perioada modernă a științifico-fantasticului în Serbia începe cu Dragutin Ilić (1858 - 1926)

Științifico-fantasticul sârb cuprinde revistele, cărțile și filmele realizate în acest domeniu în Serbia.[1][2]

Istorie

Încă de la sfârșitul secolului al XVIII-lea, elemente ale științifico-fantasticului pot fi găsite în literatura sârbă, dar se consideră că întemeierea ei în perioada modernă începe cu lucrarea Posle milijon godina (După un milion de ani),[1] scrisă de Dragutin Ilić în 1889, care este considerată și prima piesă de teatru științifico-fantastică din istoria literaturii mondiale.[3][4] Piesa de teatru descrie povestea ultimelor două persoane rămase pe Pământ.[1] A urmat primul roman SF, cel al lui Lazar Komarčić Jedna ugašena zvezda (O stea dispărută), în 1892[1] (sau 1902).[4] Romanul prezintă călătoria transcendentală a unui om foarte impresionat de imensitatea universului și de aventurile sale în spațiul cosmic.[1]

Đorđe Lobačev (Ђорђе Лобачев, 1909–2002) a fost un scriitor și artist de benzi desenate, care a imigrat din Rusia (născut ca Юрий Лобачев) în Regatul Sârbilor, Croaților și Slovenilor pe vremea Revoluției Ruse.[1]

În 1928, omul de știință Milutin Milanković a scris cartea Kroz vasionu i vekove (Prin lumi și vremuri îndepărtate), care a combinat elemente de autobiografie, eseu științific și științifico-fantastic.[4]

În 1933, a fost publicată cartea Život u vasioni (Viața în univers) de Stojan J. Radonić, care se ocupă de ascensiunea, dezvoltarea și decăderea unei civilizații marțiene.[5]

Datorită celui de-al doilea război mondial a existat o pauză de continuitate și apoi au urmat câteva decenii fără multe nume proeminente.[1]

În anii 1970, lucrările SF au ajuns să fie studiate în mediul academic, iar pionierul acestei mișcări a fost Zoran Živković, el însuși scriitor și traducător de SF.[1]

În perioada anii 1970 - începutul anilor 1990, marile edituri de stat au avut de regulă câte o serie SF sau acest gen a fost publicat ca parte a unei serii pentru tineri în seriile de aventură.[1]

În secolul al XXI-lea, Zoran Živković, câștigător al Premiul World Fantasy, este considerat unul dintre cei mai cunoscuți autori sârbi de science fiction și poate cel mai cunoscut.

Literatură

În 1992, a apărut romanul lui Milorad Janković, Бледа месечева светлост (Lumina palida a lunii) la editura Flamarion (Фламарион) sub pseudonimul celebrului ecologist și biolog Milorad Janković. Romanul a fost publicat ca a 27-a carte din seria Znak Sagite (Знак Сагите).[6]

În 1998, a avut premiera piesa de teatru SF a lui Zoran Stefanović, Скаска о космичком јајету / Skaska o kosmičkom jajetu (O poveste despre un ou cosmic), un dialog poetic și conceptual despre piesele și viața lui Samuel Beckett.[7][8]

În 2012, Predrag Vukadinović a debutat la editura Everest Media cu romanul SF Тај необичан дан / Taj neobičan dan (Acea zi neobișnuită). Romanul conectează tema călătoriei în timp cu a Doua Venire a lui Isus Hristos, folosind concepte cosmologice și religioase.[9][10][11]

Romanul fantastic despre vampiri al lui Adrijan Sarajlija, Огледало за вампира / Ogledalo za vampira (Oglinda de vampir), a apărut în 2012 la Editura Signal (Библиотека „Сигнал“).[12][13]

Listă de scriitori

  • Ratko Adamović
  • Danilo Alargić
  • Snežana Altman
  • Milivoj Anđelković
  • Radmilo Anđelković
  • Relja Antonić
  • Dragan Babić
  • Stevan Babić
  • Ilija Bakić
  • Lidija Beatović
  • Branko Belan
  • Dušan Belča
  • Dragan Biskupović
  • Milan Borić
  • Stevan Bošnjak
  • Toma Brut (pseudonim)
  • Voja Carić
  • Dobrica Ćosić
  • Goran Čučković
  • Slobodan Ćurčić
  • Ljubomir Damnjanović
  • Vladan Desnica
  • An Dim (pseudonim)
  • Bran. Dimitrijević
  • Vladan Dobrivojević
  • Radoje Domanović
  • Milan Drašković
  • Rastislav Durman
  • Momir Đerić
  • Dejan Đorđević
  • Slobodan Đorđević
  • Dušan Đorić
  • Radivoje Lola Đukić
  • Mirjana Đurđević
  • Vladimir Đurić
  • Dragan R. Filipović
  • Milovan Glišić
  • Zoran Grbić
  • Dragan Hajduković
  • Aleksandar Ilić
  • Dragutin Ilić
  • Milivoje Ilić
  • Žarko Ilić
  • Vladimir Imperl, alias Vil Mardi
  • Ivan Ivanji
  • Slobodan Ivkov
  • Zoran Jakšić
  • Milorad Janković
  • Ana Jezerska
  • Ljubiša Jocić
  • Ljubiša Jovanović
  • Milan Jovanović
  • Milivoje Jovanović
  • Nebojša Jovanović
  • Vladimir Jovanović
  • Boban Knežević
  • Lazar Komarčić
  • Berislav Kosier
  • Zvonimir Kostić
  • Erih Koš
  • Ranko Krstajić
  • Boško Krstić
  • Srđan Krstić
  • Stanko Kukić
  • Vladimir Lazović
  • Tamara Lujak
  • Dušica Lukić
  • Radovan M. Janković
  • Aleksandar Mandić
  • Aleksandar Manić
  • Aleksandar Marković
  • Slobodan Marković
  • Veselin Marković
  • Zoran N. Marković
  • Živorad Mihailović
  • Jasmina Mihajlović
  • Đorđe Mijušković
  • Milutin Milanković
  • Miodrag Milovanović
  • Milan Mitrović
  • Nemanja Mitrović
  • Slobodan Nenin
  • Ivan Nešić
  • Brana Nikolić
  • Milan Nikolić
  • Mirjana Novaković
  • Stojan Novaković
  • Željko Obrenović
  • Dejan Ognjanović
  • Oto Oltvanji
  • Oliver Jovanović
  • Dragan Orlović
  • Ivan Panić
  • Nikola Panić
  • Arsen Panković
  • Milorad Pavić
  • Zoran Pavlović
  • Darko Pejović
  • Borislav Pekić
  • Miodrag Pepić
  • Božidar Pešev
  • Zoran Pešić Sigma
  • Slobodan Petković
  • Miomir Petrović
  • Rastko Petrović
  • Uroš Petrović
  • Đorđe Pisarev
  • Jovan Sterija Popović
  • Zoran Popović
  • Ljiljana Praizović
  • Ljubomir Prelić
  • Jovan Prešić
  • Aleksandar Radenković (Al Radek)
  • Stojan J. Radonić
  • Saša Radonjić
  • Lee Radov (pseudonym)
  • Slaven Radovanović
  • Ratko Radunović
  • Svetolik Ranković
  • Bojan Ratković
  • Manojlo Ratković
  • Daniel Reljić
  • Adrijan Sarajlija
  • Goran Skrobonja
  • Nikola Smolenski
  • Dragan Stanišić
  • Goran Stanković
  • Miloš Stanojević
  • Spomenka Stefanović-Pululu
  • Zoran Stefanović
  • Atanasije Stojković
  • Gradimir Stojković
  • Vojislav Stojković
  • Bojan Stojnić
  • Slobodan Škerović
  • Persida Šujica Milačić
  • Danijela Tanasković
  • Konstantin Tezeus (pseudonim)
  • Gordana Timotijević
  • Mina D. Todorović
  • Miroljub Todorović
  • Vladimir Todorović
  • Majo Topolovac
  • Risto Trifković
  • Predrag Urošević
  • Apostol Vanđelović alias Vovjekivjeković
  • Vladimir Velmar-Janković
  • Milutin Veljković
  • Milovan Vitezović (Милован Витезовић; 1944 – 2022)
  • Stanislav Vinaver
  • Aleksandar Vojinović
  • Jelena Vučetić
  • Radomir Vuga
  • Mijat Vujačić
  • Ivan Vukadinović
  • Čeda Vuković
  • Divna Vuksanović
  • Mirna Zakić
  • Pavle Zelić
  • Radovan Ždrale
  • Zoran Živković

Filme

  • Atomic War Bride (Rat, 1960)
  • Svemirci su krivi za sve (Extratereștrii sunt de vină pentru tot, 1991)
  • Zone of the Dead (Apocalypse of the Dead, 2009)[14]
  • Technotise - Edit i ja (2009) animație[15]
  • A.I. Rising (Ederlezi Rising, 2018)

Artiști

  • Marko Đurđević
  • Aleksa Gajić
  • Borivoje Grbić
  • Branislav Kerac
  • Dražen Kovačević
  • Zoran Janjetov
  • Željko Pahek
  • Darko Perović
  • Vujadin Radovanović
  • Rade Tovladijac
  • Zoran Tucić
  • Dobrosav Bob Živković

Premii

  • Premiul Isidora Sekulić - acordat și pentru lucrări scrise SF

Reviste

Online

Benzi desenate

  • Technotise (2001, editura System Comics), album de benzi desenate creat de artistul Aleksa Gajić și scriitorul Darko Grkinić.[17] A fost adaptat în lungmetrajul de animație Technotise: Edit & I. Povestea este plasată în anul 2074. Gajić a declarat că a ales acel an, deoarece în 2074 va împlini 100 de ani.[18]

Fandom

Convenții

  • Convenție Star Trek organizată de Photon Tide din Novi Sad, prezentată și în documentarul Trekkies 2 din 2004.[19][20]
  • Beokon organizată de asociația Lazar Komarčić din Belgrad[1]
  • Japanizam este organizată de Sakurabana[1]
  • Festivalul Epic Fantasy și Tolkienfest[1]

Asociații și societăți

  • Photon Tide din Novi Sad (http://www.photontide.org)
  • SF Team (http://www.sftim.com)
  • Art-Anima[1]
  • Asociația Lazar Komarčić din Belgrad (http://www.lazarkomarcic.org.yu)[1]
  • AVKF din Novi Sad[1]
  • Holonet Serbia[1]
  • KONEF (http://www.konef.org.yu Arhivat în , la Wayback Machine.)
  • Sakurabana din Belgrad[1][21]
  • Sci&Fi (http://www.sciencefiction.org.rs Arhivat în , la Wayback Machine.)
  • Serbian Society for Science Fiction (http://www.sciencefiction.org.rs Arhivat în , la Wayback Machine.)

Fanzine

  • „Nova” publicat de Photon Tide în cadrul revistei lunare de știință Astronomija[22]

Note

  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s Darius Hupov, Panoramic SFF sârbesc (interviu cu Miloš Petrik), Galaxia 42 nr. 17 / mai 2021
  2. ^ Alexandru Lamba, Serbia, o altă insuliță, Galaxia 42 nr. 17 / mai 2021
  3. ^ English translation of Dragutin Ilić's sci-fi drama "After a Million Years"
  4. ^ a b c Živković, Zoran (). Enciklopedija naučne fantastike 1. Belgrade: Prosveta. p. 317. 
  5. ^ Živković, Zoran (). Enciklopedija naučne fantastike 1. Belgrade: Prosveta. p. 318. 
  6. ^ [Projekat Rastko] Mile Jankovic - Beli: Bleda meseceva svetlost (roman, 1974 / 1992), www.rastko.rs 
  7. ^ Zoran Stefanović: "Fable of the Cosmic Egg, a patchwork melodrama" (1992), Contemporary Serbian drama, Project Rastko (English translation)
  8. ^ Bakić, Ilija. „Knjiga nove osećajnosti: „Slovenski Orfej“ Zoran Stefanović, izdavač Znak Sagite, Beograd, 1995.“, Vreme, Beograd, 18. 9. 1995.
  9. ^ “Pogled iz svemirskog broda”, Radio Beograd 202, Radio televizija Srbije, April 28, 2013 (audio)
  10. ^ Stefanović, Zoran. “Isus, ali ne onaj običan i očekivan” (an essay), Project Rastko, August 7, 2013
  11. ^ Еверест меди, ISBN 978-86-7756-024-9
  12. ^ A Mirror for the Vampire (Ogledalo za vampira, author's publication, 2012; Čarobna knjiga, 2013).
  13. ^ Art-Anima (în engleză), Art-Anima 
  14. ^ „We haven't seen Zone Of The Dead and they're already planning a sequel”. Quiet Earth. . Arhivat din original la . Accesat în . 
  15. ^ „Technotise: Edit and I”. thebedlamfiles.com. . 
  16. ^ Art-Anima (în engleză), Art-Anima 
  17. ^ "SCENA", Vreme No. 574, vreme.rs
  18. ^ "Beograd budućnosti", vreme.rs
  19. ^ MaryAnn Johanson (). „Trekkies 2 (review)”. FlickFilosopher.com. 
  20. ^ Nick Schager (). „Trekkies 2 (2004): D+”. Lessons of Darkness. 
  21. ^ Sakurabana Beograd (în sârbă), Sakurabana Beograd, arhivat din original la , accesat în  
  22. ^ Photon Tide (în sârbă), Photon Tide 

Vezi și

  • Științifico-fantasticul în Iugoslavia (perioada 1918–1991)

Legături externe

Portal icon Portal SF
Portal icon Portal Literatură
Portal icon Portal Serbia
Portal icon Portal Film
Portal icon Portal Biografii


v  d  m
Subiecte din domeniul științifico-fantastic
Rezumat
Subgenuri
Cultură
Genuri conexe
Teme
Cultură
După țară
Enciclopedii
Vezi și
WikiProjectProiect  ·  Portal Portal  ·  Categorie Categorie
  • v
  • d
  • m
Literatura sârbă
Articole conexe
Literatura
medievală
Înainte de
sec. XIX
  • Giovanni Bona de Boliris
  • Pajsije din Janjevo
  • Andrija Zmajević
  • Arsenije III Čarnojević
  • Gheorghe Brancovici
  • Gavrilo Stefanović Venclović
  • Emanuel Kozačinski
  • Vasilije Petrović
  • Hristofor Žefarović
  • Jovan Rajić
  • Zaharije Orfelin
  • Pavle Julinac
  • Simeon Piščević
  • Dositej Obradović
  • Petar I Petrović-Njegoš
  • Vićentije Rakić
  • Stefano Zannowich
  • Gerasim Zelić
  • Aleksije Vezilić
  • Avram Miletić
  • Emanuilo Janković
  • Joakim Vujić
  • Atanasije Stojković
  • Pavle Solarić
Sec. XIX
Sec. XX
Sec. XXI
  • Dragoslav Mihailović
  • Ljubomir Simović
  • Vida Ognjenović
  • Ljubivoje Ršumović
  • Matija Bećković
  • Filip David
  • Milisav Savić
  • Milovan Danojlić
  • Vuk Drašković
  • Gojko Đogo
  • Antonije Đurić
  • Ljiljana Habjanović Đurović
  • Prvoslav Vujčić
  • Vidosav Stevanović
  • Milovan Vitezović
  • Rajko Petrov Nogo
  • David Albahari
  • Dušan Kovačević
  • Siniša Kovačević
  • Zoran Živković
  • Dragan Velikić
  • Svetislav Basara
  • Vladislav Bajac
  • Radoslav Pavlović
  • Jelena Lengold
  • Vladimir Pištalo
  • Goran Petrović
  • Vladan Matijević
  • Aleksandar Gatalica
  • Biljana Srbljanović
  • Uglješa Šajtinac
  • Marko Vidojković
Premii literare
  • Premiul NIN
  • Premiul Isidora Sekulić
Vezi și
  • Științifico-fantasticul în Serbia
Control de autoritate