Langobardska središta u Italiji
46°03′14″N 13°15′21″E / 46.0539°N 13.2559°E / 46.0539; 13.2559
Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.) | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Italija | |
Registriran: | 2011. (35. zasjedanje) |
Vrsta: | kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Langobardska središta u Italiji čini sedam mjesta moći od 568. do 774. godine na Apeninskom poluotoku. Ova mjesta svjedoče o velikim dostignućima Langobarda koji su emigrirali iz sjeverne Europe i razvili svoju originalnu kulturu u Italiji gdje su vladali velikim teritorijem u 6., 7. i 8. stoljeću. Langobardska kultura je bila sinteza arhitektonskih stilova koji označavaju prijelaz iz antike do europskog srednjeg vijeka, uključujući baštinu starog Rima, ranokršćanske duhovnosti, bizantskih utjecaja i germanske sjeverne Europe.
Skupina ovih sedam mjesta moći svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog kršćanstva, pogotovo potičući razvoj monaštva. Zbog toga je sedam slijedećih lokaliteta upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2011. godine:
- Cividale del Friuli (Udine) - tzv. Area della Gastaldaga, područje s ostacima patrijarhalne palače (današnji Nacionalni arheološki muzej) patrijarha Callista s bazilikom (slika desno) i krstionicom sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas oratorij Santa Maria in Valle) koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti antike i karolinške renesanse.
- Kompleks crkve San Salvatore, osnovane 753. god. kao crkva samostana i kasnije posvećenog sv. Juliji (Santa Giulia) (Brescia) koji je dovršen tek 1599. god.
- Kaštel s "tornjem torbi" i Gospinom crkvom izvan zidina (Santa Maria foris portas) u Castelsepriou (Varense) - bivši starorimski castrum koji je pretvoren u stražarnicu samostana posvećenog Gospi, a koji je postao prva trgovačka postaja Langobarda u 8. st. Bazilika je trobrodna bazilika sa središnjom apsidom u kojoj se nalaze najveće freske predromanike.
- Kompleks Santa Sofia (Benevento) je osnovao vojvoda Arehis II. od Beneventa 760. god. i sagrađena je po uzoru na kapelu Liutpranda iz Pavije koja je opet izgledala kao središnji brod Aja Sofije. Od izvornih fresaka sačuvane su one u boćnim apsidama. Kasnije je, u 13. st., oko nje sagrađena samostanska crkva.
- Bazilika San Salvatore u Spoletu (Perugia) je ranokršćanska bazilika iz 4.-5. st. koju su Langobardi obnovili i jako proširili u 8. st. Ona je trobrodna s trostrukim svetištem iznad kojeg je osmerokutni svod, dok je apsida polukružna i okružena s dvije prostorije, tako da izvana imaju zajednički ravan zid. Pročelje s polustupovima i tri portala ukrašena antičkim motivima joj je sačuvano u izvornom obliku.
- Clitunovo svetište, Campello sul Clitunno (Perugia), je starorimski korintski hram koji su Langobardi pretvorili u Crkvu sv. Spasitelja (San Salvatore). Ona na zapadnom pročelju ima gredu s rijetkim latinskim epigrafskim langobardskim natpisom. Unutra ima bačvasti svod s apsidom na kraju, te freskama iz 7. st.
- Svetište sv. Mihovila, Monte Sant'Angelo (Foggia), je bilo nacionalno langobardsko svetište nakon osvajanja Gargana (7. st.) čiji su pkrovitelji bili langobardski vladari i vojvode Beneventa.
-
Krstionica patrijarha Callista iz Cividalea -
Plutej crkve San Salvatore (Brescia) -
Crkva izvan zidina Santa Maria foris portas (Castelseprio) -
Kompleks Santa Sofia (Benevento) -
Clitunovo svetište, Campello sul Clitunno (Perugia) -
Svetište San Michele (Monte Sant'Angelo)
Povezano
- p
- r
- u
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka