Izaurija

Položaj Izaurije na karti iz 1886.

Izaurija ili Isavrija (starogrčki: Ἰσαυρία, latinski: Isauria) je u antici bila oznaka za izoliranu, planinsku oblast na jugu Male Azije, smještenu na sjevernim obroncima planina Taurus. Granice te oblasti su se kroz historiju mijenjale, ali su uglavnom sadržavale današnju provinciju Konya/Bozkir u Turskoj. Izaurija je stekla reputaciju po sklonosti svojih stanovnika - Izaurijaca - da pljačkaju susjedna područja, kao i da uporno čuvaju svoju nezavisnost, prvo od makedonskih, a potom od rimskih osvajača.

Početkom 4. vijeka je po naredbi cara Dioklecijana iz dotadašnje provincije Kilikija izdvojen njen sjeverni dio koji će postati zasebna provincija Izaurija-Likaonija, a potom samo Izaurija.

Izaurijci su svoju reputaciju nesmiljenih razbojnika očuvali i na početku bizantskog perioda, pa je car Anastazije I protiv njih morao voditi Izaurijski rat. S druge strane, Bizantinci su ih kasnije koristili i kao vojnike, odnosno pripadnike carske garde Exhubitores. Konačno su pokoreni u doba Justinijana I. Dva bizantska cara - Zenon i Lav III Izaurijac - su bili Izaurijci.

p  r  u
Kasne rimske provincije
Zapadno Carstrvo (395–476)
Pretorijanska
prefektura Galija
Dijeceza Galija: Lugdunensis I | Lugdunensis II | Lugdunensis III | Lugdunensis IV | Belgica I | Belgica II | Germania I | Germania II | Alpes Poeninae et Graiae | Maxima Sequanorum
Dijeceza Vienne (kasnije Septem Provinciae): Viennensis | Alpes Maritimae | Aquitanica I | Aquitanica II | Novempopulana | Narbonensis I | Narbonensis II
Dijeceza Španija: Baetica | Baleares | Carthaginensis | Tarraconensis | Gallaecia | Lusitania | Mauretania Tingitana
Dijeceza Britanija: Britannia I | Britannia II | Flavia Caesariensis | Maxima Caesariensis | Valentia (369)
Pretorijanska
prefektura Italija
Dijeceza Suburbikanska Italija: Apulia et Calabria | Bruttia et Lucania | Campania | Picenum Suburbicarium | Samnium | Tuscania et Umbria | Valeria | Sicilia | Sardinia | Corsica
Dijeceza Anorijanska Italija: Liguria et Aemilia | Flaminia et Picenum Annonarium | Venetia et Istria | Alpes Cottiae | Raetia I | Raetia II
Dijeceza Afrika: Africa proconsularis (Zeugitana) | Byzacena | Mauretania Caesariensis | Mauretania Sitifensis | Numidia Cirtensis | Numidia Militiana | Tripolitania
Dijeceza Panonija (kasnije Illyricum): Dalmatia | Noricum mediterraneum | Noricum ripense | Pannonia I | Pannonia II | Savia | Valeria ripensis
Istočno Carstvo (395–cca. 640)
Pretorijanska
prefektura Ilirik
Dijeceza Dacia: Dacia mediterranea | Dacia ripensis | Moesia I | Praevalitana | Dardania
Diocese of Macedonia: Achaea | Epirus vetus | Epirus nova | Macedonia I | Macedonia II Salutaris | Thessalia | Creta
Pretorijanska
prefektura Istok
Dijeceza Trakija: Europa | Thracia | Haemimontus | Rhodope | Moesia II§ | Scythia§
Dijeceza Azija*: Asia | Hellespontus | Pamphylia | Caria§ | Lydia | Lycia | Lycaonia (370) | Pisidia | Phrygia Pacatiana | Phrygia Salutaria | Insulae§
Dijeceza Pont*: Bithynia | Galatia I* | Galatia II Salutaris* | Paphlagonia* | Honorias* | Cappadocia I* | Cappadocia II* | Helenopontus* | Pontus Polemoniacus* | Armenia I* | Armenia II* | Armenia Maior* | Armenske satrapije* | Armenia III (536) | Armenia IV (536)
Dijeceza Istok: Cilicia I | Cilicia II | Isauria | Cyprus§ | Syria I | Syria II Salutaris | Syria Euphratensis | Osroene | Mesopotamia | Phoenice | Phoenice Libanensis | Palaestina I | Palaestina II | Palaestina III Salutaris | Arabia | Theodorias (530s)
Dijeceza Egipat: Ægyptus I | Ægyptus II | Augustamnica I | Augustamnica II | Arcadia Ægypti | Thebais Superior | Thebais Inferior | Libya Superior | Libya Inferior
Ostale teritorije Taurica | Lazica (532/562) | Spania (552)
Napomene Reforma provincijske administracije koju je prveo Dioklecijan, cva. 293. Pretorijanske prefekture ustanovljene nakon smrti Konstantina I. Carstvo trajno podijeljeno akon 395. Egzarhati Ravenna i Afrika ustanovljeni nakon 584. Provincije zamijenjene sistemom tema, cva. 680.
* pogođena (modificiranih granica/ukinuta/preimenovana) Justinijanovom administrativnom reorganizacijom 534-536
ponovno uspostavljena nakon što ju je ukinulo Istočno Carstvo 534, kao posebna pretorijanska prefektura Afrika
§ uključena u Quaestura exercitus godine 536.