Harald IV od Norveške

Harald IV Gille
kralj Norveške
Vladavina	1130 – 14. decembar 1136
Prethodnik	Sigurd I
Nasljednik	Sigurd II i Inge I
Suprug/a	Ingrid Ragnvaldsdotter
Potomstvo	Inge I od Norveške Sigurd II od Norveške Eystein II od Norveške Magnus Haraldsson od Norveške Brigida, kraljica Švedske
Puno ime	Harald Gille
Kuća	Kuća Gille
Otac	Magnus III od Norveške (tvrdnja)
Rođen/a	cca. 1103 Irska/Hebridi
Umro/la	14. decembar 1136 Bergen

Harald Gille (staronordijski: Haraldr gilli ili Haraldr gillikristr; nadimak vjerojatno nastao od izraza Gilla Críst ili "sluga Kristov") (? - 14. decembar 1136) bio je kralj Norveške od 1130. do smrti.

Relativno oskudni izvori sugeriraju da se rodio ili rani dio života proveo u Irskoj ili na Hebridima. Nordijske sage navode da je o Norveškoj prvi put čuo preko norveških trgovaca kao što je Rögnvald Kali Kolsson, budući earl Orkneya. Godine 1127. se iskrcao u Norveškoj i za sebe tvrdio da je sin kralja Magnusa Bosonogog, koji je poginuo u Irskoj 1103. godine. Magnusov sin Sigurd I, koji je tada vladao kao kralj, ga je za brata priznao nakon što je uspješno prošao kušnju vatrom; dozvolu da ostane u Norveškoj je priznao tek nakon što se obavezao da krunu neće tražiti za Sigurdovog i života Sigurdovog sina i nasljednika Magnusa IV. Historijski izvori navode da je sa svojim stvarnim ili navodnim bratom nakon toga bio u dobrim odnosima i čak sudjelovao u upravljanju državom.

Kada je Sigurd 1130. umro, sazvao je skupštinu na kojoj su ga predstavnici pola Norveške proglasili svojim kraljem; nakon toga je sa Magnusom IV sklopljen sporazum kojim su obojica podijelili vlast i teritoriju. Četiri godine kasnije, nakon temeljitih priprema, Magnus je pokrenuo rat protiv Haralda. 9. augusta 1134. je Harald poražen i prisiljen bježati u Dansku. Nakon toga je Magnus raspustio svoju vojsku i otišao prezimiti u Bergen. Harald je to iskoristio te brzo okupio novu vojsku s kojom je munjevito napao i zauzeo Bergen 7. januara 1135. Magnus je tada zarobljen i oslijepljen, a Harald je postao novi kralj.

Haraldova vladavina, međutim, nije bila duga. Godine 1136. ga je na spavanju mučki ubio Sigurd Slembe, još jedan pretendent na prijestolje i navodni sin Magnusa Bosonogog.

Harald je, usprkos kratkoj vladavini, imao značajne posljedice na dalju historiju Norveške, jer je s njegovim stupanjem na prijestolje započeo dugotrajni period građanskih ratova koji će trajati 1217.

Harald je imao nekoliko žena - Ingrid Ragnvaldsdotter, s kojom će imati sina Ingea; Bjadok, sa kojom će imati sina Eysteina; te priležnicu Toru Guttorm s kojom je imao sinove Sigurda i Magnusa. Sva četiri sina će kasnije postati kraljevi Norveške.

Izvori