Amfifilnost

Fosfolipidi imaju amfipatički karakter.

Amfifil (od grč. αμφις, amphis: oba i φιλíα, philia: ljubav, prijateljstvo) termin je za opisivanje hemijskog jedinjenja koje poseduje hidrofilna (voli vodu, polarna) i lipofilna (voli masnoću) svojstava. Takvo jedinjenje se naziva amfifilnim ili amfipatičnim. Time se formira baza za brojne oblasti istraživanja u hemiji i biohemiji, kao što je lipidni polimorfizam. Organska jedinjenja koja sadrže hidrofilne grupe na oba kraja prolatnog molekula se nazivaju bolaamfifilnim. Široko dostupne amfifilne supstance su sapuni i deterdženti.[1]

Struktura i osobine

Lipofilna grupa je tipično velika ugljovodonična funkcionalna grupa, kao što je dugi lanac oblika CH3(CH2)n, sa n > 4. Hidrofilne grupe se mogu svrstati u sledeće kategorije:

  1. Naelektrisane grupe
    • Anjonske. Primeri, sa lipofilni delom molekulsa predstavljenim sa R, su:
      • karboksilati: RCO2;
      • sulfati: RSO4;
      • sulfonati: RSO3.
      • fosfati: naelektrisane grupe fosfolipida.
    • Katjonske. Primeri:
      • amini: RNH3+.
  2. Polarne, nenaelektrisane grupe. Primeri su alkoholi sa velikim R grupama, kao što je diacil glicerol (DAG), i oligoetileneglikoli sa dugačkim alkil lancima.

Vidi još

  • Hidrofil
  • Kvašenje
  • Slobodna površinska energija
  • Surfaktant
  • Lipid

Reference

  1. Clayden Jonathan, Nick Greeves, Stuart Warren, Peter Wothers (2001). Organic chemistry. Oxford, Oxfordshire: Oxford University Press. ISBN 0-19-850346-6. 

Spoljašnje veze

  • Estimating intestinal permeability by surface activity profiling Arhivirano 2011-07-13 na Wayback Machine-u