1626

Ovo je članak o godini 1626.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija: 1590-e  1600-e  1610-e  – 1620-e –  1630-e  1640-e  1650-e
Godine: 1623 1624 1625 – 1626 – 1627 1628 1629
Posvećena Bazilika sv. Petra u Rimu
1626. po kalendarima
Gregorijanski 1626. (MDCXXVI)
Ab urbe condita 2379.
Islamski 1035–1036.
Iranski 1004–1005.
Hebrejski 5386–5387.
Bizantski 7134–7135.
Koptski 1342–1343.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1681–1682.
Shaka Samvat 1548–1549.
Kali Yuga 4727–4728.
Kineski
Kontinualno 4262–4263.
60 godina Yang Vatra Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11626.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1626 (MDCXXVI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

1626 na Wikimedijinoj ostavi

Događaji

  • 7. 1. - Poljsko-švedski rat (1626-29): Gustav II Adolf pobedio kod Wallhofa u Letoniji.
  • 2. 2. - Charles I Stuart krunisan za engleskog kralja, njegova francuska žena odbija prisustvovati protestantskoj službi.
  • 5. 2. - Pariskim ugovorom okončana Druga Hugenotska pobuna.
  • 11. 2. - Etiopski car Susenios I i patrijarh Afonso Mendes proklamovali primat Rimske stolice i katolicizam kao državnu veru.
  • 23. 3. - Hrvatski sabor u Varaždinu: ban Juraj V. Zrinski odlazi u Njemačku u rat, bansku čast će vršiti Žigmund Erdedi[1].
  • 26. 3. - Osmansko-safavidski rat (1623-39): usled približavanja šaha Abasa, Osmanlije moraju prekinuti opsadu Bagdada[2].
  • 25. 4. - Tridesetogodišnji rat, bitka kod Dessaua je pobeda carskog generala von Wallensteina (u carskoj vojsci su i krajišnici i ban Juraj Zrinski[1]).
  • travanj, koncem - Erdeljski knez Gabrijel Betlen sklopio savez sa protestantskim državama (Engleska, Nizozemska, donja Saska i Danska)
  • 5. 5. - Španska ekspedicija na Formozu stiže do ostrva, kasnije osnivaju Santisima Trinidad, današnji Keelung.
  • 21. 5. - Izbija Seljačka buna u Gornjoj Austriji, pobuna protiv Bavaraca (ugušena do kraja godine).
  • 24. 5. - Peter Minuit, novi direktor Nove Holandije, kupio ostrvo Menhetn za robu u vrednosti od 60 guldena.
  • 15. 6. - Engleski kralj Charles I Stuart raspustio Parlament koji je zahtevao smenu njegovog prijatelja vojvode od Buckinghama.
  • 8. 7. - Hrvatski sabor: Tomo Mikulić je novi ban umjesto umrlog Krste Mrnjavčića[1].
  • 30. 7. - Razoran zemljotres pogodio Napulj.
  • 6. 8. - Naputak kralja Ferdinanda Vlaškoj komisiji: Vlasi su se nastanili u pustim krajevima koje čuvaju od Turaka, vlasništvo vlastele treba dokazati, Vlahe treba lakše opteretiti itd.; hrvatski staleži nisu zadovoljni naputkom i imaju uobičajene kontra-zahtjeve[1]
  • 27. 8. - Bitka kod Luttera je značajna katolička (Tillyjeva) pobeda u Nemačkoj nad danskim kraljem Kristijanom IV.
  • rujan - Betlen ušao u rat sa Habsburzima, zauzima Debrecin i Filek ali već traži mir[1].
  • 28. 9. - Bitka kod Ningyuana: mingovska vojska porazila Džurdži (Mandžurce), čiji vladar Nurhaci umire dva dana kasnije (nasleđuje ga Hong Taiji).
  • listopad - Turci provalili preko Kupe, Hrvati ih porazili kod Male Gorice[1].
  • 18. 11. - Posvećena Bazilika sv. Petra u Rimu.
  • 20. 12. - Požunski mir između cara Ferdinanda II i erdeljskog kneza Gabrijela Betlena.
  • 28. 12. - U vojnom taboru u Požunu umro hrvatski ban Juraj V. Zrinski (pretpostavlja se da je otrovan nakon svađe sa Wallensteinom[1]).

Kroz godinu

  • Vuk Krsto Frankopan je karlovački general, zapovjednik Krajine (do 1652) - ove i sledeće godine poražava Turke kod Karlovca.
  • Georgiceo tvrdi da raja Kliškog sandžaka bježi već 25 godina, prvobitnih 30.000 kuća se svelo na trećinu[3].
  • Napuštena bosanska tvrđava Bobovac.
  • Obnovljen manastir Grabovac kod Obrenovca[4].
  • Mletačka republika mora dati povlastice engleskim brodovima na Jadranu[5].
  • Urbinsko vojvodstvo priključeno Papinskoj Državi.
  • Počinju Würzburška suđenja vešticama koja će za pet godina odneti stotine žrtava.
  • Naseljen Salem, Massachusetts.
  • Preventivni genocid Kalinagoa na Svetom Kristoforu.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1626.
  • 9. 1. - Armand Jean le Bouthillier de Rancé, osnivač trapista († 1700)
  • 12. 5. - Louis Hennepin, misionar i istraživač († ca. 1705)
  • 27. 5. - Willem II van Oranje, stadtholder holandskih provincija († 1650)
  • 1. 8. - Šabetaj Cvi, samoproglašeni mesija († 1676)
  • 4. 10. - Richard Cromwell, lord-protektor Engleske Škotske i Irske († 1712)
  • 18. 12. - Kristina od Švedske, kraljica († 1689)
  • 31. 12. - Ladislav Esterhazi, glava porodice († 1652)
  • ? - Andrea Guarneri, tvorac violina († 1698)
  • ? - Klara Žižić, časna sestra († 1706)
  • pribl. - Luka Ibrišimović, franjevac, borac protiv Turaka († 1698)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1626.

Reference

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Horvat, Ban Juraj Zrinski
  2. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1..., Stanford J. Shaw, p. 195 (Google Books)
  3. Historija n. J., 592
  4. Архијерејско намесништво посавско, rastko.rs
  5. Historija n. J., 1245
Literatura
  • Rudolf Horvat, Ban Juraj Zrinski (hr Wikisource)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959